U veljači 2020. godine Europski parlament je objavio plan o digitalnoj budućnosti Europe "Europa spremna za digitalno doba", strategiju za podatke i Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji. Usvojeno je više rezolucija regulacije umjetne inteligencije, time stvarajući ravnotežu između inovativnosti i etičnosti tehnologije. Europski parlament naglašava povezanost digitalne i zelene tranzicije, a do 2030. godine predviđaju se značajne promjene u digitalizaciji koje bi mogle donijeti 2,8 milijardi eura dodane vrijednosti.
Polovicom 2024. godine napravljeno je izvješće o stanju digitalnog desetljeća i zaključeno je da, kako bi se dosegli ciljevi plana "Europa spremna za digitalno doba", se treba ubrzati digitalna tranzicija ekonomija i javnih uprava država članica Europske unije.
Jedan od ciljeva plana digitalizacije Europe je digitalna transformacija poduzeća. Planira se doseći razina od 75 % poduzeća koja koriste usluge u oblaku (Cloud), koja je danas na 45 %. Također se planira udvostručiti broj tvrtki jednoroga. To su novostvorena mala poduzeća, koja brzo rastu i imaju velike izglede za brzo postizanje uspjeha. Trenutno, u 6 mjesecu 2024. godine, je dosegnuta polovica tog cilja.
Drugi cilj je da do 2030. godine u EU bude 20 milijuna ICT (Information and communications technology) stručnjaka. Ostvareno je 47 % tog cilja. Drugi dio tog cilja je da najmanje 80% stanovnika Europske unije posjeduje osnovne digitalne vještine. Trenutno osnovne digitalne vještine posjeduje 68 % stanovnika EU.
Treći cilj je online dostupnost ključnih javnih usluga za sve građane Europske unije. Najbitnija od tih usluga koja treba biti dostupna svima je pristup građana svojim zdravstvenim kartonima online. Danas 72 % građana EU ima pristup svojim zdravstvenim podacima, dok je procjenjeno da je 77% digitalnih javnih usluga dostupno online.
Četvrti cilj uključuje europski digitalni identitet, te su u veljači 2024. donesena pravila za njegov razvoj.
Peti cilj se odnosi geopolitički aspekt digitalne tranzicije koji uključuje udio Europske unije u globalnoj proizvodnji poluvodiča, europsku kibernetičku sigurnost (Cyber security) te ulaganje u zaštitu digitalne infrastrukture.
Iako toga mnogi nisu svjesni, poluvodiči su razlog funkcioniranja tehnologija poput računala, mobitela i drugih elektroničkih uređaja. Razlog tomu je to što su poluvodiči materijali koji imaju svojstva između vodiča i izolatora električne energije odnosno njena provodljivost se može mijenjati i kontrolirati. Najbitniji i najrašireniji materijal poluvodiča danas je silicij. Jačanje europske proizvodnje poluvodiča iznimno je važno za digitalnu tranziciju, a do 2030. godine se planira udvostručiti, s 10 % na 20 % udjela globalne proizvodnje.
Europski parlament je 2021. godine odobrio osnivanje Europskog centra za kibernetičku sigurnost kojem je cilj osigurati otpornost Europe na kibernetičke prijetnje te da svi građani i poduzeća mogu u potpunosti koristiti pouzdane usluge, mreže i digitalne alate, primjerice pokrivenost i sigurnost 5G mreža. Trenutno je u 2024. godini pokrivenost 5G mrežom na razini od 81 %.
Također, mora se spomenuti i sve veća potreba ulaganja u zaštitu digitalne infrastrukture, a posebno podmorskih kablova koji su ključni za osiguranje brzog prijenosa informacija jer se gotovo sav interkontinentalni podatkovni promet odvija upravo njima.
Ako ste poduzetnik i želite provesti digitalnu tranziciju u Vašem poduzeću uz stručno vođenje, obratite nam se putem obrasca na našoj web stranici ili putem e-maila na info@impulsanalitika.eu.